Sve više Hrvata okreće se kružnoj ekonomiji

Njuškamo hrpu dobre tehnike

Ako postoji kategorija koja najbolje pokazuje koliko Hrvati vole stvarima dati drugu priliku, onda je to tehnika. Kroz sve godine postojanja Njuškala na platformi se za prodaju oglasilo više od 3,7 milijuna mobitela, a samo tijekom 2025. korisnici su objavili više od 123 tisuće oglasa. Kad uzmemo u obzir koliko ljudi voli kupiti najnoviji model dok je “stari” još uvijek pod garancijom, ne čudi da mobiteli već godinama drže sam vrh second-hand tržišta.

Volimo trgovati i laptopima, a samo u prošloj godini objavljeno je više od 22 000 oglasa za prijenosna računala, tko zna možda su stolna opet u modi.

Ni kućanski aparati ne zaostaju, s više od 616 tisuća oglasa objavljenih kroz godine. Jer budimo realni, svi smo barem jednom bili uvjereni da nam baš treba onaj aparat za kruh, sokovnik ili stroj za izradu tjestenine koji je bio na super akciji. Kasnije se pokaže da ipak više volimo kad tjestenina dođe u kartonskoj kutiji, ali dobro je znati da uređaj može nastaviti život negdje drugdje.

Slično vrijedi i za kategoriju TV / video / DVD / satelitskih uređaja, u kojoj je kroz godine objavljeno gotovo 400 tisuća oglasa. Entuzijazam za dodatni televizor često traje dok traje i veliko sportsko prvenstvo, a onda i taj komad tehnike krene tražiti novu adresu.

Ni fotoaparati i fotooprema nisu iznimka. U toj je kategoriji dosad objavljeno više od 317 tisuća oglasa. Možda zato što hobi fotografije zvuči kao odlična novogodišnja odluka, a ako nije hobi onda smo zasigurno nacija s najmanje paparazza, a najviše fotoaparata po glavi stanovnika.

Iza svih tih oglasa stoji i nešto više od same kupnje i prodaje. Prema podacima International Telecommunication Uniona, u svijetu je 2022. godine generirano 7,8 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, pa svaki uređaj koji umjesto ladice, podruma ili otpada dobije novog vlasnika zapravo dobiva i priliku za novi početak.

Velike ambicije, kratak entuzijazam

Ako postoji segment second-hand tržišta koji savršeno opisuje naše dobre namjere, onda su to bicikli i fitness oprema. Na Njuškalu je kroz godine objavljeno više od 975 tisuća oglasa u kategoriji bicikala i biciklističke opreme, dok je u kategoriji fitness opreme i sprava objavljeno više od 214 tisuća oglasa. Dovoljno da zaključimo kako Hrvati vole zdrave početke, ali još više vole dobar plan B kad entuzijazam malo splasne.

Kod bicikala je priča ipak nešto ozbiljnija od odustajanja od novog hobija. Osim što predstavljaju rekreaciju i slobodno vrijeme, oni su i simbol održivije mobilnosti. Da svih tih gotovo milijun bicikala zaista svakodnevno vozi cestama, slika naših gradova izgledala bi bitno drukčije. No i kada ne ostanu u istim rukama, dobro je da ne završavaju zaboravljeni u podrumima ili garažama, nego nastavljaju život kod novih vlasnika.

Slično vrijedi i za fitness sprave. Mnoge od njih kupljene su u naletu motivacije, uz čvrstu odluku da je baš ponedjeljak taj dan kad kreće nova era života. No kako to često biva, nakon početnog zanosa sobni bicikl, orbitrek ili utezi počnu više skupljati prašinu nego kondiciju. Upravo zato Njuškalo ovdje igra važnu ulogu, jednu osobu rješavamo viška opreme, a drugoj otvaramo priliku za novi početak.

Jedan dom ga je prerastao, drugi ga jedva čeka

Ako išta na Njuškalu otkriva koliko volimo novi početak, onda je to namještaj. Bilo da je riječ o novoj adresi, renovaciji, zajedničkom useljenju ili jednostavno trenutku u kojem zaključimo da nam “ovaj prostor više nije to”, prvi na udaru često su upravo kreveti, stolovi, stolice i garniture. Kroz kategorije namještaja za spavaću sobu, blagovaonskih stolova i stolica te sjedećih garnitura, na Njuškalu je tijekom godina objavljeno više od milijun oglasa, što pokazuje da dobar komad namještaja rijetko ostaje bez druge prilike.

To je posebno važno ako znamo da, prema Europskoj komisiji, u Europskoj uniji svake godine odbacimo oko 10 milijuna tona namještaja, koji uglavnom završava na odlagalištima ili u spalionicama. Pritom najveći dio klimatskog otiska ne nastaje tek kad taj namještaj postane otpad, nego mnogo ranije, već u fazi materijala, proizvodnje i transporta.

Kad se sve zbroji

Njuškalovi podaci jasno pokazuju da kružna ekonomija u Hrvatskoj više nije tek dobra ideja o kojoj govorimo prigodno, nego nešto što građani već žive kroz male svakodnevne odluke. Bilo da je riječ o mobitelu koji dobiva novog vlasnika, biciklu koji ne ostaje zaboravljen u garaži ili garnituri koja seli u drugi dnevni boravak, zajedničko im je isto – stvarima produžujemo život, a pritom istovremeno štedimo resurse, smanjujemo otpad i činimo potrošnju dostupnijom. Upravo zato second-hand tržište danas nije samo mjesto kupnje i prodaje, nego sve konkretniji pokazatelj da održivije navike u Hrvatskoj više nisu iznimka, nego postaju dio naše svakodnevice.