Devet stvari koje morate provjeriti na svom biciklu

Kao i svako drugo vozilo, bicikl se korištenjem troši pa je potrebno s vremena na vrijeme provjeriti u kakvom je stanju, podesiti osnovne komponente, a po potrebi i zamijeniti potrošne dijelove. Osim što je sigurniji za vožnju,  potpuno ispravan bicikl ima i bolje performanse, udobniji je, a i ne morate se bojati da će vam otpasti pedala “usred ničeg” na 150 kilometara od kuće, dok vas ganjaju divlji psi. Da biste izbjegli ovaj sasvim realističan scenarij, ajmo vidjeti kako provjeriti stanje svog bicikla i odrediti trebamo li ga možda servisirati.

Gume: Ako bicikl nije bio vožen par mjeseci gume su gotovo sigurno izgubile tlak pa ih napumpajte po specifikacijama koje pišu na bočnici gume. Ukoliko je guma probušena najčešće će vrlo brzo i glasno gubiti zrak, međutim kod nekih oštećenja zračnica gubi zrak jako sporo – ovakva oštećenje ćete prepoznati ako nakon svake vožnje morate nanovo pumpati gumu. U slučaju probušene ili oštećene zračnice možete ju probati popraviti ili jednostavno staviti novu.

Istrošene vanjske gume najlakše je prepoznati po izlizanim ripnama i samoj gaznoj površini. Takve gume se lakše oštećuju, više kližu čak i na asfaltu, a posebno na šljunku, blatu i u sličnim uvjetima. Ako ih morate zamijeniti, dobra je vijest što nisu preskupe i što zamjenu možete obaviti sami jer je jednostavna i ne zahtjeva profesionalni alat.

Kotači: Kotač bi trebao biti okrugao i bez hoda lijevo-desno. Ako kotač nije okrugao to znači da je njegov obruč oštećen i bit će ga potrebno zamijeniti – svi moderni obruči su aluminijski pa ih je zato nemoguće ravnati. Hod lijevo-desno znači i da kotač zahtjeva centriranje. Centriranje se izvodi pritezanjem i otpuštanjem pojedinih žbica na kotaču i zahtjeva mirnu ruku, stativ za centriranje i poseban ključ za centriranje – ovaj posao je možda najbolje prepustiti profesionalcima.

Glavčine: Glavčine su osovine oko kojih kotači rotiraju. Ako zavrtite kotače u prazno oni bi trebali rotirati meko i tiho, bez krckanja ili podrhtavanja. Glavčine je preporučljivo rastaviti svakih par godina i namastiti kuglice u ležajevima pa ako to niste napravili možda je vrijeme. Neće biti skupo, a kupit će vam još par godina bezbrižne vožnje. Sve rečeno za glavčine vrijedi i za pedale.

Kočnice: Ispravne i pravilno podešene kočnice moraju zaustaviti bicikl brzo i lako. Brzo i lako u smislu da vas jačim pritiskom bacaju preko volana ili bez problema blokiraju stražnji kotač. Ako kočnice slabo koče problem, ovisno o tipu kočnica, može biti u istrošenim paknama ili pločicama, dotrajalim sajlama, zrakom u hidrauličnom sustavu ili najčešće loše podešenim kočnicama. Iako je riječ o dosta jednostavnom mehaničkom sustavu, podešavanje kočnica na biciklu je pomalo crna magija da se pronađe savršen kompromis između snage kočenja, dobre modulacije i manjka škripanja. Ako niste vični šarafanju po biciklu, a kočnice vam ne rade dobro najbolje bi bilo posjetiti servis.

Pogon: Pogon (to je onaj dio u koji idu pedale) ne zahtjeva mnogo održavanja i rijetko se kvari, no dobro ga je svakih par godina rastaviti i namastiti jer se kuglični ležajevi unutar njega s vremenom osuše i počnu ubrzano trošiti.

Lančanici: To je “fensi” ime za prednje i stražnje zubčanike. Ako redovno mastite lanac i provjeravate njegovu istrošenost, lančanici bi trebali trajati koliko i sam bicikl. Potrošeni lančanici poprimaju oblik najsličniji zubima morskog psa i zato lanac češto preskače preko njih.

Lanac: Lanci su tijekom vožnje pod konstantnim naprezanjem i kroz duže vrijeme se rastežu. Rastegnut lanac ne nasjeda savršeno na lančanike i time izaziva preskakanje, a i pojačano oštećuje lančanike. Obično se lanac i stražnji lančanici (popularno zvani „kazete“) mjenjaju zajedno. Nažalost, ne postoji jednostavan način da se izmjeri potrošenost lanca – obično se kao mjera uzima udaljenosti između 12 karika koja mora iznositi 30.5 centimetara. Svaka udaljenost iznad 32 centimetara znači da je vrijeme za zamjenu lanca.

Mjenjači: Ako ih se redovno čisti i masti, mjenjači bi trebali trajati koliko i sam bicikl. Najveći problem s njima je obično što nisu dobro podešeni. I prednji i stražnji mjenjač je relativno jednostavno podesiti te postoji mnogo videa i članaka koji objašnjavaju kako to napraviti – npr. ovaj. Za biciklističke servise podešavanje mjenjača je vrlo brza i jednostavna stvar pa će vam to napraviti uz bilo koji drugi popravak ili servis.

Suspenzija: Skuplji biciklistički amortizeri sastoje se od zračnih, dušičnih i uljnih komora koje su međusobno odvojene kompliciranim sistemima ventila i brtvi. S vremenom brtve prestanu brtviti, ulje navuče vlagu i izgubi svoja svojstva te se cijeli karakterističan nazubljen izgled nalik na zube morskog psa i lanac može preskakati preko zuba. Stražnji lančanici ili popularno „kazete“ su lako zamjenjivi, dok se prednji lančanici u praksi ne mjenjanju pojedinačno, već se mijenja cijeli pogon. Amortizer se mora rastaviti, prebrtviti i sastaviti sa novim uljem – to je čitav servis amortizera i trebalo bi ga napraviti kad amortizer izgubi svoja svojstva.

Jeftiniji biciklistički amortizeri koriste kombinaciju opruga i elastena. Kod njih nakon duže uporabe elasten izgubi svoja svojsta i postane krut, amortizer postaje tvrđi i na kraju u potpunosti izgubi svoja svojstva. Nažalost, kod ovakvih amortizera servis nema smisla jer je preskup u usporedbi s novim amortizerom.

To je to, naveli smo sve dijelove bicikla koji se troše ili podešavaju i sad ispada da je pravo čudo da ijedan bicikl uopće vozi. Istina je da su bicikli zapravo jako izdržljivi i zahvalni za održavanje pa je prosječnom biciklistu dovoljno svake godine napumpati gume i podesiti kočnice te jednom u 3 ili 4 godine odvesti ljubimca na veći servis i uštimavanje.

Piše: Njuškalo