Kako su se kretale cijene nekretnina za prodaju i najam u ožujku?
Unatoč trenutnoj situaciji interes za nekretninama i dalje postoji te tražene cijene pokazuju godišnji rast od 6 posto. Tržište najma nekretnina se, nakon pada u tjednu iza potresa u Zagrebu, oporavlja. Kako bi podržali tržište nekretnina, Njuškalo svim svojim korisnicima omogućuje povoljnije oglašavanje i nove digitalne proizvode za jednostavniju prodaju i kupnju bez napuštanja kuće.
Prema istraživanju koje smo proveli na 158 tisuća aktivnih oglasa u ožujku 2020. godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje pokazuju rast od 6 posto na godišnjoj razini, dok prema mjesecu ranije rast iznosi 0,38 posto. Unatoč trenutnoj situaciji, interes za nekretninama i dalje je visok, a Njuškalo je poduzeo niz mjera za jednostavnije oglašavanje.
Privatni korisnici koji imaju oglašenu nekretninu na Njuškalu dobili su 30 dana besplatnog oglašavanja, korisnici koji će tek prodavati također će dobiti besplatne dane oglašavanja, dok su za agencije za nekretnine osigurani popusti, kao i podrška na transformaciju na digitalni način poslovanja.
Oznakom na oglasu „Razgledavanje putem video poziva“ kupce je sad moguće povesti u virtualne šetnje po nekretnini, a dodavanjem tlocrta te većom galerijom fotografija Njuškalo potiče razgledavanje i kupovinu nekretnine poštujući sva pravila socijalnog distanciranja.
Godišnji rast cijena stanova iznosi 7,5 posto, što je najniže još od kolovoza 2018. godine, dok su cijene kuća rasle na godišnjoj razini za 3,5 posto. Iako rast cijena kuća i stanova na godišnjoj razini postoji, on je sve manji, što je vidljivo na grafu godišnjeg indeksa traženih cijena u RH.
U ožujku prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosila je 2.133 eura, oko 6 posto više u odnosu na period prije 12 mjeseci kada je godišnja tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosila 114 eura manje. Na mjesečnoj razini Zagreb je bilježio rast traženih cijena kvadrata stanova za 0,7 posto, odnosno 14 eura.
Split i Pula također bilježe rast od 6 posto traženih cijena stanova na godišnjoj razini. U Splitu prosječna tražena cijena u ožujku je iznosila 3.010 eura, što je za 172 eura više u odnosu na prošlogodišnji ožujak, ali i 6 eura manje u odnosu na veljaču ove godine. U Puli je prosječna tražena cijena kvadrata stana u ožujku iznosila 1.734 eura, dok je u Zadru ona iznosila 2.253 eura.
Smanjeni rast cijena stanova prisutan je već neko vrijeme u svim većim hrvatskim gradovima, osim u Rijeci. Tamo je godišnji rast traženih cijena iznosio gotovo 10 posto, odnosno u ožujku je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci iznosila ravno 1.700 eura.
Unatoč nedavnom potresu koji je pogodio Grad Zagreb i njegovu okolicu, tražene cijene nekretnina na tom su području tijekom ožujka, pa tako i u samom tjednu nakon potresa, bile stabilne. Ipak, tijekom travnja s posebnim ćemo naglaskom pratiti tražene cijene nekretnina u najpogođenijim dijelovima grada.
U ožujku je najskuplji hrvatski grad, kada gledamo tražene cijene nekretnina, ponovno bio Dubrovnik. Prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo je iznosila 3.764 eura, a kuće 4.317 eura.
CIJENE NAJMA STANOVA U HRVATSKOJ
Potražnja za najmom stanova se oporavlja nakon pada uzrokovanog novonastalom krizom. Cijene najma stanova u Zagrebu bilježe mjesečni pad od 3 posto. Centar Zagreba bilježio je pad cijena najma za 10 posto uslijed novonastale krize i potresa. Unatoč padu, cijena najmova i dalje viša u odnosu na isti period prošle godine.
Trenutno se na Njuškalu nudi više od 9000 stanova za najam, što je za 12 posto manje u odnosu na isti period prije mjesec dana. Najviše je stanova veličine 40 do 80 kvadratnih metara, što čini udio od čak 57 posto u ukupnom broju aktivnih oglasa stanova za najam. Riječ je ujedno i o stanovima najtraženije kvadrature za najam.
Gotovo polovica stanova (49 posto) za iznajmljivanje koji se u ovom trenutku nude na Njuškalu su u Gradu Zagrebu. Po udjelu u ponudi slijede ga Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.
U danima nakon potresa u Zagrebu je bio prisutan i značajan pad potražnje za unajmljivanjem stanova. Tako je u ovom mjesecu 20 posto manje posjeta u odnosu na period s početka prošlog mjeseca. No, s obzirom da je potražnja za unajmljivanjem stanova bila najniža u tjednu nakon potresa u Zagrebu, na sljedećem prikazu vidljiv je porast potražnje u odnosu na to razdoblje za čak 41 posto. Unatoč recentnim događajima, Njuškalo je u ožujku bilježio gotovo 2 milijuna detaljnih pregleda oglasa stanova za iznajmljivanje.
Sličan je trend i kod predaje oglasa na Njuškalu. Tako je prošli tjedan bilježio rast predanih oglasa stanova za najam u Zagrebu za 56 posto u odnosu na tjedan poslije potresa što ukazuje na oporavak ovog tržišta.
U ovom trenutku prosječna mjesečna cijena dugoročnog najma stana u Gradu Zagrebu iznosi 4694 kuna, a prosječna kvadratura istih je 65 kvadratnih metara. U odnosu na početak ožujka cijene najma stanova u Zagrebu su doživjele pad od prosječno 3 posto. Najveći pad je prisutan kod najmanjih stanova (onih od 20 četvornih metara).
Kad govorimo o gradskim četvrtima, najveći pad cijena najma stanova u odnosu na isti period prošli mjesec bilježile su četvrti Stenjevec (-12%), Novi Zagreb – Zapad (-8%), te Gornji Grad-Medveščak (-7%). U sklopu četvrti Gornji Grad – Medveščak cijene najma stanova u Centru u navedenom periodu pale su za 10 posto, dok su na Šalati one niže za 5 posto.
Iako su na mjesečnoj razini cijene najma stanova u Zagrebu bilježile prosječan pad za 3 posto, one su i dalje više u odnosu na prošlu godinu. Usporedimo li ih s cijenama u ožujku i travnju 2019. godine, vidljiv je prosječan rast za 4,5 posto. Ipak, godišnja promjena cijena najma ovisi i o kvadraturi stana. Tako su stanovi od 40 kvadrata u Zagrebu bilježili rast od 2 posto na godišnjoj razini, oni od 50 kvadrata su poskupjeli za 5,5 posto, dok su oni od 20 kvadrata bilježili rast za gotovo 16 posto.
Koliko cijene variraju u ovisnosti o lokaciji, dovoljno govori činjenica da prosječna mjesečna cijena najma stana veličine 50 kvadratnih metara u centru Zagreba iznosi 4433 kuna, dok je istovremeno u Zapruđu ona 38 posto niža, i iznosi 2727 kuna.