Turizam

U Sofiji bi bilo lijepo živjeti – nitko nigdje ne trči!

METROPOLA PO MJERI ČOVJEKA

Ako bolje pogledate zemljopisnu kartu Europe, primijetit će te možda da linije granica Bugarske podsjećaju na lava. Bugarima se to jako sviđa i često to ističu, pa se čak i njihova nacionalna valuta zove lev, što, jasno je, u prijevodu znači „lav“. Točno ispod lavljeg repa, na zapadnoj strani Bugarske, ispresijecana brojnim rijekama leži Sofija, njen glavni grad. Sofija je starogrčka riječ koja označava mudrost, a kako se radi o jednom od najstarijih gradova Europe, to joj ime sasvim prirodno i uvjerljivo pristaje. Smještena u srcu Balkana našla se na raskrižju brojnih civilizacija koje su je kroz stoljeća oplemenile svojim običajima, glazbom, hranom i arhitekturom, pa je to danas prostor skladnog susreta bogate tradicije prošlosti i modernog zapadnjačkog načina života.

Bugarska metropola miran je i opušten grad u kojem, moj je dojam, baš nitko nigdje ne trči. Sa svojih od prilike 2 milijuna stanovnika spada u gradove koji nisu ni preveliki ni premali, već, reklo bi se, onako, baš po mjeri čovjeka. Već na putu od aerodroma prema centru pomislila sam kako bi se ovdje moglo lijepo živjeti. Ne znam, možda je to samo moja podsvijest automatski projicirala sigurnost doma, jer su joj predgrađa odjevena u sive komunističke stambene blokove poznata i bliska. U svakom slučaju, što god da je, iz nekog razloga tu sam se odmah osjetila dobrodošlo. Međutim, na žalost, čak i oni turisti koji se odluče posjetiti Bugarsku, koja ionako nije na mapi najpopularnijih zemalja, u Sofiji se ne zadržavaju predugo ili je nerijetko i sasvim zaobiđu na putu prema obali ili popularnim skijalištima. S obzirom da se ne radi o metropoli poput Pariza, Londona, Praga i ostalih Europskih top destinacija koje se mogu pohvaliti univerzalno prepoznatljivim simbolima nacionalnog identiteta, na neki način to je i razumljivo. Međutim, odlučite li možda koji put ne igrati na sigurno i pokloniti barem nekoliko dana svog godišnjeg odmora upravo Sofiji, uvjerit će te se da su svi oni koji su je zaobišli ostali na gubitku.

Kao što rekoh, nije Sofija velika, blještava prijestolnica s hiljadu razvikanih atrakcija, ali ako ne patite od toga da vam osjetila budu neprestano izložena marketinški nabrijanim kulturnim artefaktima različitog tipa, mogla bi vam lako postati jedan od omiljenih gradova. Mladenačka energija i moderan, otvoren pristup životu u skladnom su odnosu s atmosferom koju stvara na prvi pogled antagonistički suživot zapadnog i istočnog, tj. tradicijskog i suvremenog. Džamije Otomanskog carstva, prekrasne pravoslavne crkve i monumentalni spomenici iz vremena komunizma  gotovo se naslanjaju na moderne staklene nebodere i shopping centre, a divlje zelenilo među stambenim socijalističkim blokovima neodoljivo podsjeća na dijelove nekadašnjeg istočnog Berlina. Prostrani parkovi i uređeni gradski vrtovi nude predah od užurbanih ulica, a skijaške i planinarske staze na obroncima moćne planine Vitosha samo su na desetak minuta vožnje od centra grada. Dom najboljim bugarskim muzejima i galerijama, najfinijim restoranima i klupskim prostorima, Sofija bi vas mogla uvjeriti da joj posvetite puno više vremena nego što ste u startu planirali. Razgledati njeno središte zapravo možete u vrlo malo vremena: ne zato što nema bog zna što za vidjeti već zato što su sve povijesne građevine na vrlo kratkim pješačkim udaljenostima, a sam centar grada je mali, ali prepun zanimljivosti. Međutim, ako se nakon razgledavanja istaknutih turističkih atrakcija odlučite istražiti i dijelove grada koji nisu na uobičajenim rutama većine posjetitelja, otkrit ćete da Sofija i nije tako skučena kao što se možda na prvi pogled čini. Od centra se možete udaljiti tramvajima ili modernom podzemnom željeznicom koja je postavljena unutar mreže podzemnih tunela i bunkera koji su služili bivšem  komunističkom režimu.

S obzirom da jako volim groblja i ovaj put ću vam preporučiti jedno. Najveće gradsko posljednje počivalište zrcali multi-religijski život Sofije. Vidjet će te parcele namijenjene različitim vjerskim i etničkim skupinama, od pravoslavnih, katoličkih i armenskih kapela do židovskih sinagoga i muslimanskih nadgrobnih spomenika od crnog granita. Groblje je obraslo u drveću, divljem bilju i korovu što ga čini više nalik šumi nego uređenom prostoru kakav grablja uglavnom jesu, tako da vjerujem da bi vam bilo vrlo interesantno posjetiti ovo mjesto predvečer, u smiraj dana, kad ptice najglasnije pjevaju, a svijetlo još uvijek  meko pada na prekrasne gravure nadgrobnih spomenika.

Ako želite upoznati grad, nikad nemojte zaobići tržnicu. Zhenski Pazar tj. Ženska tržnica najstarija je u Sofiji, smještena u kvartu koji naseljavaju izbjeglice iz Turske i arapskih zemalja, tako da prostor odiše orijentalnom atmosferom i ima poseban šarm koji će vas se sigurno dojmiti. Tržnica je nedavno obnovljena pa je dobila malo moderniji štih koji često  pretpostavlja unificiranost, međutim u ovom slučaju prostor i dalje zadržava autentični pazarski duh što ga čini interesantnim i vrijednim pažnje. Ženska tržnica također je poznata po tome što je najjeftinija u gradu, a osim hrane tamo možete pronaći odjeću i tradicionalnu bugarsku keramiku koja može poslužiti kao zgodan suvenir.

Dok sam se vozila taksijem iz jednog predgradskog kvarta prema centru grada na nekom sam zidu ugledala grafit koji kaže: „Dobro došli u Sofiju, grad piva, djevojaka i grafita“. Pivo ne pijem, ali rekla bi da ga mnogi ovdje obožavaju, djevojke su uistinu lijepe, a ako ste u potrazi za sjajnom uličnom umjetnošću  otiđite obavezno u četvrt koja se zove Hazdhi Dimitar. To je kvart kojim dominiraju jednolični sivi stambeni blokovi predivno oživljeni crtežima domaćih i međunarodnih uličnih umjetnika nastalih tijekom festivala Urban Creatures prvi put održanog 2011. godine. Ovdje se, između ostalog, nalazi i poznati mural umjetnika Nasima, pod imenom „Dobri Djed mraz“ koji prikazuje u Sofiji svima znanog starog prosjaka, koji svakodnevno pređe 10 km od svog sela do katedrale Aleksandar Nevski da prosi novac za djecu bez roditelja.

Njušim li ja to tvoj komentar?