Njuškalo blog Turizam

Intelektualni svjetionik starog svijeta

FASCINANTNA ATENA

Atena se rodila dramatično, iskočivši naoružana iz Zeusove glave. Zeus je vodio ljubav s Metidom, božicom mudrosti i obrta, ali vrlo se brzo pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u muhu i progutao je odmah nakon intimnog odnosa. Međutim, bilo je prekasno, jer ona je već zanijela dijete, te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer, čineći pritom veliku buku koja je Zeusu stvarala nepodnošljivu bol. Minojskom dvostrukom sjekirom Prometej rastvori Zeusovu glavu, a iz nje iskoči Atena u punoj ratnoj opremi i odmah postane Zeusova omiljena kći.

Natjecala se s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada pa su se dogovorili da će svatko od njih dati građanima jedan dar te će građani sami izabrati tko im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji im je dao mogućnost trgovanja, a dao im je i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. A Atena im ponudi život – stablo masline zasadila je u golu klisuru Akropole, a ona istog trena počne prekrasno zelenjeti. Stablo im podari ulje, drvo i hranu što je bilo dovoljno da građani Atenu prihvate za svoju zaštitnicu. Stari su je Grci toliko obožavali da su djevičanstvo svoje boginje smatrali simbolom nepobjedivosti svoga grada.

Nije loše znati barem malo grčke mitologije prije nego se krenete uspinjati na slavnu Akropolu, da s ovog svetog brda promotrite Atenu koja više od tri tisuće godina spava pod nogama ove čudesne pozornice života besmrtnih grčkih bogova. Više od osam milijuna turista godišnje prijeđe preko mramornih stepenica Akropole, trošeći ih nepovratno koračajući bliže veličanstvenim antičkim građevinama na „vrhu svijeta“. Zbog toga su grad i međunarodne institucije za zaštitu spomeničke kulture većinu spomenika obložili drvetom, a na veliki dio prostora oko Panteona, zabranili direktan pristup. Ali vidjeti Panteon, taj magični simbol antičke Grčke, poseban je doživljaj, čak i sa distance. Ovaj antički hram, najviši doseg staro-grčke umjetnosti, posvećen božici Ateni, smatra se jednim od najpoznatijih i najvažnijih svjetskih spomenika kulture i za mnoge sasvim dovoljnim razlogom da se, barem jednom u životu, dođe u Atenu.

A kada se napokon u nju stigne, bez obzira zašto, od spoznaje da je upravo ovaj grad kolijevka naše civilizacije, ne može se pobjeći. Dobro je poznato da je Atena bila  intelektualni svjetionik staroga svijeta. Dugo vremena grčka je civilizacija ulijevala strahopoštovanje ostatku svijeta zbog svojih nadmočnih filozofskih koncepcija, znanstvenih spoznaja, nedohvatljive umjetnosti i inovativnih političkih ideja koje su oblikovale svijet kakav danas poznajemo. Slojeve njene slavne povijesti otkrivat će te na svakom koraku, od poznatog hrama Hephaestus u centralnom distriktu Thission do arheoloških nalazišta unutar nekih od najužurbanijih gradskih metro stanica. Najbolji način da obiđete sva ta antička čudesa, bremenita legendama i mitološkim pričama, je pješačenje. Protegnite noge do trga Sintagma, centralnog i najvažnijeg Atenskog trga na kojem se nalazi Kraljevska Plača tj. Grčki Parlament, kojeg ste sigurno u zadnje vrijeme često viđali na televiziji u kontekstu grčke krize.

Pred njim stražare Evzoni – vojnici u tradicionalnoj odori koji čuvaju stražu na grobu neznanog junaka. Evzone se bira među najljepšim muškarcima u obaveznoj grčkoj vojnoj službi. U blizini je i Nacionalni Park u kojem je slavnog Aleksandra Velikog ugrizao majmun, pa je nedugo zatim preminuo od sepse. U parku će te vidjeti i monumentalni Zappeion na putu za Monastiraki, kvart u kojem možete kupiti baš sve, od igle do lokomotive. Nedjeljom nalikuje na ogroman buvljak, gdje se na štandove iznosi sve i svašta, a ostalim danima je to ipak mjesto za konvencionalniji šoping. Podsjeća malo na Grand Bazaar u Istanbulu, ali u malo umjerenijoj varijanti.

Svaka je četvrt Atene priča za sebe i u baš svaku vrijedi barem zakoračiti, ali nemojte zaobići Plaku i Anafiotiku. Plaka je najstarije naselje Atene zgusnuto pod sjevernim i istočnim obroncima Akropole, premreženo labirintom uskih uličica omeđenim tradicionalnim niskim kućama s jarko crvenim krovovima. Poznata je kao “četvrti Bogova” zbog blizine Akropole i brojnih arheoloških nalazištima. Plaka je nekada davno nastalo oko ruševina atenske Agore, središta svih građanskih aktivnosti drevnog grada, a danas će te, uz antičke ostatke, tamo naći brojne suvenirnice, zlatara, vinske barove, kafiće i simpatične restorane koji nude ukusne domaće specijalitete. Stotine tisuća turista tijekom cijele godine prošeta njenim ulicama pa je četvrt pod strogim urbanističkim i konzervatorskim propisima.

A posjet Akropoli savršeno se može kombinirati s odlaskom u Anafiotiku. Živopisna četvrt   Anafiotika zapravo je jedan mali dio Plake, a nazvana je po otoku Anafi u Egejskom moru, odakle su u Atenu došli njeni stanovnici. Leži tik ispod klisura Akropole i podsjeća na otočka sela više nego na konvencionalnu gradsku četvrt. Njene uske, vijugave uličice, uokvirene pažljivo njegovanim cvijećem, i besprijekorno bijele kuće s plavim i smeđim drvenim prozorima učinit će na trenutak da pomislite da ste na nekom grčkom otoku, na primjer Santoriniju, a ne u centru Atene. Izgubite se među uličicama Anafiotike koje zaista nemaju imena, po mogućnosti u predvečerje ili rano jutro kada je sunce još blago, jer će vas njenih bezbroj stepenica ionako dobrano izmoriti.

Njušim li ja to tvoj komentar?