Turizam

Studenti opravdavaju hedonističku reputaciju grada

CORDOBA DRUGI DIO

Cordoba je glavni grad istoimene provincije i nalazi se gotovo u samom geografskom središtu Argentine, 700 km sjeverozapadno od Buenos Airesa. Radi se o drugom najvećem gradu u zemlji s nešto više od milijun stanovnika. Grad u podnožju gorja Sierras Chicas, na rijeci Suquía, 1573. godine osnovao je španjolski konkvistador Jerónimo Luis de Cabrera, a nakon Santiaga del Estera, najstariji je argentinski kolonijalni grad.

Puni naziv Cordoba de la Nueva Andalucía (Cordoba nove Andaluzije) dobio po španjolskom gradu Cordobi, vjerojatno u čast prvih doseljenika. Prije kolonijalnog osvajanja područje su naseljavali autohtoni indijanski stanovnici, pleme Comechingon, ali samo s druge strane rijeke. Nakon što se gradska jezgra preselila na trenutnu lokaciju 1577. godine, otpočeo je procvat trgovine sa sjevernim područjima Argentine, a time i razvoj grada.

Danas je Cordoba moderan, energičan grad koji, bez obzira na to što još uvijek nije prepoznat kao vrhunska turistička destinacija u zemlji, posebno ne od stranih turista, polako ali sigurno izlazi iz sjene Buenos Airesa s kojim se zaista nije lako natjecati. Međutim, Cordoba, čini se, to ni ne pokušava već gradi i njeguje autentičan identitet grada koji je, za razliku od užurbane i stresne metropole, opušten i sporiji, bez tenzije koja opterećuje sve jako velike urbane cntre.

Cordoba ima reputaciju hedonističkog grada, što zapravo i ne čudi s obzirom na to da je prepun mladih studenata koji ovdje dolaze studirati iz svih dijelova Argentine, ali i drugih zemalja Južne Amerike. A razlog toj najezdi studenata nije slučajan jer se ovdje nalazi najstarije argentinsko sveučilište koje je ujedno i četvrto najstarije u obje Amerike. Sveučilište Universidad Nacional de Córdoba 1613. godine osnovali su isusovci, koji su također zaslužni za najstarije argentinske rančeve i poznatu isusovačku četvrt koja je 2000. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi.

Iako je Cordoba metropola provincijske argentine, ona je odavno nadišla provincijske ambicije. Grad je 2006. godine zaslužio impozantnu titulu Kulturne metropole Amerika, i to mu zasigurno nije dano na lijepe oči. Unutar jako dobro očuvane povijesne jezgre koja vrvi prekrasnim kolonijalnim zgradama, crkvama i manastirima, ali i zvan nje, unutar vanjskih distrikta, nalaze se sjajne umjetničke galerije posvećene najnovijoj suvremenoj, modernoj ali i klasičnoj umjetnosti, a sve su međusobno na pješačkoj udaljenosti. Lokalne vlasti intenzivno i strateški ulažu u umjetnost i kulturu, pa se stalno otvaraju novi muzeji i kulturni prostori.

Najnoviji je kulturni centar Cordoba Centro, smješten u atraktivnoj, stakleno-betonskoj zgradi, s krovom koji izgleda kao da je dizajniran posebno za vratolomije skateboardera, iako brojni znakovi upozoravaju da je ova aktivnost na ovom mjestu izričito zabranjena. Odmah iza kulturnog centra koji organizira redovite izložbe, kazališne predstave i filmske projekcije, nalazi se Faro del Bicentenario (svjetionik), koji se uzdiže gotovo 102 m u zrak i polako postaje ikona grada.

Središte hipsterske Córdobe kvart je po imenu Barrio Guemes, jedan od najstarijih dijelova grada koji zadnjih godina prolazi kroz sve izraženiju gentrifikaciju. Mnoge kvartovske ruševne kuće iz osamnaestog i s početka devetnaestog stoljeća, koje su do nedavno naseljavali uglavnom pripadnici radničke klase, pretvorene su u antikne trgovine, butike, umjetničke galerije i trendi restorane i barove. Ovdje je posebno živo u večernjim satima kada izrazito društveni stanovnici Cordobe izlaze da bi se družili uz vrhunska kraft piva, a vikendom se ovdje organizirana boemska, umjetnička tržnica Paseo de las Artes.

Svidjela nam se Cordoba, njena mladenačka vibra i ljubazni, nasmijani ljudi, ali s obzirom na to da smo došle iz Buenos Airesa nakon skoro mjesec dana koje smo provele tamo, već nam je bilo pomalo dosta zgrada, muzeja i barova. Nakon dva dana jedva smo čekale da se opet spakiramo i da krenemo dublje na sjever u ponovne susrete s prirodom i tišinom.

Njušim li ja to tvoj komentar?