Turizam

Namjerno imitiranje europskog arhitektonskog naslijeđa

BUENOS AIRES TREĆI DIO

Zanimljiv je naziv grada – Buenos Aires – iliti Dobar zrak. Grad, tj. početna utvrda iz koje je kasnije nastao, nazvan je, kao i uostalom mnoga druga kolonijalna mjesta Latinske Amerike, po lokaciji Starog kontinenta. U ovom slučaju grad je dobio ime po svetištu na jednom brdu u Cagliariju na Siciliji. To su brdo Aragonci, kada su osvojili Cagliari u 14. stoljeću, nazvali Buen Ayre, tj. dobar zrak, jer je bilo sačuvano od neugodnih mirisa koji su se širili iz starog grada u podnožju.

Godine 1536. španjolski pomorac Pedro de Mendoza utemeljio je utvrdu i luku u današnjoj četvrti San Telmo i nazvao ih Santa María del Buen Aire. Kraći naziv Buenos Aires postao je prihvaćen tek tijekom 17. stoljeća.

Prije stotinjak godina Buenos Aires bio je izuzetno bogat grad u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta. Upravo su mu kulturna stremljenja europske imigracije na prijelazu stoljeća priskrbili nadimak „Pariz Južne Amerike“. Boemska literarna scena, trgovi, otvoreni javni prostori, široke avenije i kafei kao središta društvenog i kulturnog života podsjećali su, i još uvijek podsjećaju, na poznate europske metropole. Da kojim slučajem ne znate da ste u Buenos Airesu pomisli bi ste da ste u Madridu, Parizu ili Barceloni.

Namjerno imitiranje europskog arhitektonskog naslijeđa, od Art Decoa, Art Nouveaua do neogotike, neobaroka i neoklasicizma, u kombinaciji s autohtonim elementima i najmodernijim graditeljskim stilovima stvorilo je izuzetno zanimljiv i poseban vizualni identitet metropole koja se, ne bez razloga, smatra jednom od najljepših na svijetu.

Međutim, čak i ako izuzmemo izuzetno nasilnu i tešku kolonijalnu prošlost ovog područja, samo pogled na suvremenu povijest druge polovine dvadesetog stoljeća Buenos Aires razotkriva kao grad s mnogo trauma ispod lepršave, dopadljive vanjštine. Takozvani Prljavi rat jedna je od najtragičnijih epoha u cijeloj povijesti Latinske Amerike. Vojna hunta svrgnula je s vlasti čuvenu Evitu Peron i od 1976. do 1983., provodila je nemilosrdnu diktaturu s užasnim posljedicama za sve one koji su se smatrali disidentima i političkim neistomišljenicima. Tisuće građana, prvenstveno u Buenos Airesu, odvođeno je na ispitivanja, a mnogi od njih zauvijek su nestali pa mnoge obitelji ni danas ne znaju što se dogodilo s njihovim najbližima. procjene kažu da je za vrijeme terora vojne hunte ubijeno oko 30.000 ljudi.

Argentinski Prljavi rat bio je dio veće operacije Condor, koja je predstavljala savez tajnih službi desničarskih vlada Argentine, Čilea, Bolivije, Urugvaja, Paragvaju i Brazila, kako bi se što uspješnije razmijenile informacije koje bi dovodile do otkrivanja disidenata. S obzirom na to da se mnogi podatci iz tog vremena kriju, da se brojne žrtve još uvijek vode kao nestale, a mnogi krivci nisu procesuirani, nastala je poznata udruga majki i rođaka “Majke Plaze de Mayo” koji pokušavaju dobiti odgovore, pronaći svoje najmilije ili njihove ostatke i osuditi arhitekte ove tragedije.

Njušim li ja to tvoj komentar?