Turizam

Murali pričaju o ratu, siromaštvu, nejednakosti i drugim brigama Bogote

BOGOTA TREĆI DIO

Bogota - ogromna, raznovrsna, kompleksna i bremenita poviješću - svakom posjetiocu nudi more zanimljivih kulturnih sadržaja, od velikih važni nacionalnih muzeja, kazališta, galerija, arheoloških nalazišta do vrijednih suvremenih i povijesnih arhitektonskih zdanja. Međutim, ono što je o Bogoti manje poznato, a mene se u tih nekoliko dana koje sam provela ovdje najviše dojmilo, njena je bogata, isprofilirana i izuzetno kvalitetna scena ulične umjetnosti.

Brojni grafiteri i kreatori zidnih murala zadnjih desetak godina mnoge su ulice Bogote pretvorili u inspirativne, živopisne muzeje na otvorenom. Javier, naš couchsurfing domaćin, požurio je da nas već prvog dana odvede na neka od najpoznatijih gradskih lokacija gdje se mogu vidjeti vrhunski radovi domaćih i međunarodnih umjetnika.

Foto: Rašeljka Krnić

Priča o ovoj sceni u glavnom gradu Kolumbije vrlo je zanimljiva i po mnogo čemu specifična: za razliku od drugih velikih svjetskih metropola u kojima se ta vrsta umjetnosti, iako s puno dužom tradicijom, još uvijek tretira kao ilegalna underground aktivnost, ovdje se zadnjih godina dogodila promjena zbog koje je Bogota uspjela razviti jednu od najrespektabilnijih scena na svijetu. Do 2011. godine, kao i u većini drugih urbanih središta, ovdje su grafiti umjetnici svoje su radove stvarali u tajnosti, pod okriljem noći, riskirajući da budu uhapšeni od policije koja je često reagirala neprimjerenom silom. Međutim, te godine ta je neprimjerena sila rezultirala tragičnim događajem koji će definitivno promijeniti status ove umjetnosti u kolumbijskoj metropoli.

Foto: Rašeljka Krnić

Dok je jedne noći Diego Felipe Becerra, mladi grafiter u usponu, na zidu podvožnjaka crtao svoj prepoznatljivi lik mačka Felixa, presrela ga je policija i ubila na mjestu. U pokušaju da prikriju zločin pokušali su umjetnika prikazati kao naoružanog uličnog kriminalca, međutim stvar se nije mogla zataškati, a nesretni događaj podigao je veliku buru protesta, uz reakcije brojnih nevladinih organizacija, uključujući i UN. Tragična smrt Diega Felipe Becerra i loš publicitet koji je pratio nesretni događaj potaknuli su gradske vlasti da ponude rješenje koje bi u buduće trebalo spriječiti slične scenarije.

Foto: Rašeljka Krnić

Gustavo Petro, tadašnji gradonačelnik Bogote, donio je uredbu kojom je ulična umjetnost dekriminalizirana, uz uvjet da određeni dijelovi grada budu izuzeti od tog pravila. Zbog underground tradicije grafiti umjetnosti i ideologije slobode i nekonformizma koje stoje u njenoj srži, povremeno kršenje tog aneksa i dalje stvara napetosti između dijela scene i policije. Međutim, bez obzira na to, promjene koje su se dogodile rezultirale su velikim uzletom i priznanjem ove umjetnosti kao važne kulturne ekspresije grada i života njegovih ljudi. Bogota je za mnoge lokalne i međunarodne umjetnike postala meka u kojoj mogu, manje više slobodno, eksperimentirati i brusiti svoje stilove, ukrašavajući zidove grada fascinantnim muralima koji oduzimaju dah.

Foto: Rašeljka Krnić

Doprinos ulične umjetnosti estetskom i kulturnom identitetu Candelarije u tom je dijelu grada značajno povećao vrijednost nekretnina, a dekriminalizacija ovih umjetničkih praksi mnogim je grafiterima donijela bolji životni standard jer su brojne tvrtke počele koristiti njihove usluge kao novi alat za reklamiranje svojih proizvoda i usluga. Međutim, bez obzira na tu okolnost najveći dio radova i dalje se odnosi na snažne i slobodne komentare o političkoj i društvenoj stvarnosti zemlje.

Foto: Rašeljka Krnić

Rat, nejednakost, korupcija, siromaštvo, nestali ljudi, masovni mediji, potlačenost domorodačkih naroda itd. neke su od tema koje sa zidova ulica Bogote upozoravaju na bitke koje još uvijek iscrpljuju Kolumbiju, a umjetnost murala koji pričaju priče o životu i o ljudima, osim što ukrašava grad, predstavlja i pokušaj katarze, suočavajući se s prošlošću da bi se lakše koračalo naprijed.

Njušim li ja to tvoj komentar?