Turizam

Kopenhagen – najneobičnija metropola sjevera

SKUP, ALI SE ISPLATI

Kao glavni grad Danske, Kopenhagen, ima dugu i bogatu povijest. Bio je jako dugo vremena središte Danskog Carstva pa je i danas dom brojnih kraljevskih palača, povijesnih građevina i kulturnih relikvija koje plijene pažnju posjetitelja. Ali moderni Kopenhagen nije grad ogrezao u prošlosti već dobar primjer onih koji gledaju naprijed, u budućnost. Klasična arhitektura i vodeni kanali u skladnom su suživotu s modernom infrastrukturom i novim zgradama, a neuobičajeni gradski pejzaž oslikava iznenađujući broj prelijepih vjetrenjača. Za mnoge, Kopenhagen predstavlja jednu od najomiljenijih europskih turističkih destinacija i mada spada u najskuplje gradove svijeta, nema sumnje da se isplati malo stegnuti remen i uštedjeti koju kintu za iskustvo u ovoj neobičnoj metropoli sjevera.

Iako sreću nije jednostavno jednoznačno definirati, Ujedinjeni narodi pokušali su na osnovu stanja država na različitim područjima ljudskih potreba i interesa, odrediti sretne i manje sretne države – pa tako naravno i najsretniju. Mjereći i istražujući sigurnost radnog mjesta, socijalnu sigurnost, ulaganja u kulturu i infrastrukturu i uspoređujući raširenost i toleranciju na korupciju i svaku vrstu kriminala znanstvenici sa Sveučilišta Kolumbija zaključili su da je Danska najsretnija država na svijetu. U Kopenhagenu to zaista možete i osjetiti. Ljudi su opušteni, izuzetno su ljubazni prema strancima i bez obzira na životni standard koji je među najvišim na svijetu krajnje su neopterećeni statusnim simbolima i stjecanjem materijalnog. Nitko nema potrebu da se posebno ističe, a takvi pokušaji smatraju se neukusom i malograđanštinom.
Ono što će vam odmah privući pažnju kad krenete u šetnju gradom količina je ljudi koji voze bicikle, a voze ih i po snijegu i po kiši. Kad je ovo prijevozno sredstvo u pitanju Kopenhagen je nešto kao Peking u Kini – carstvo bicikli. Biciklisti imaju svoje posebne kolnike i semafore i apsolutno su najzaštićenija vrsta u prometu. Stvar je to kulture, ali i vrlo visokih kazni u slučaju da se nešto dogodi. Kao što rekoh, ovdje baš svatko posjeduje biciklu, a razloga za to je više. Grad je sasvim ravan pa vožnja ne predstavlja poseban napor, a također nije ni prevelik. Razina svijesti o zdravstvenim benefitima takve aktivnosti je visoka, a to se odnosi i na razinu ekološke osviještenosti. Iz tog razloga imati automobil u Danskoj vrlo je skupo, čak i za njihov izuzetno visoki standard, jer su porezi na taj luksuz izrazito visoki. Održavanje ekološkog standarda i namjera da se grad rastereti od prometa ovdje funkcionira savršeno.
Čak i ako nikada do sada niste bili u Kopenhagenu, sigurna sam da na sam spomen tog grada, prvo što će vam pasti na pamet šarena je razglednica iz čuvenog Nyhavna tj. Nove luke. Nyhavn dao je izgraditi kralj Christian V, 1670. godine, a gradili su ga švedski ratni zarobljenici iz dansko – švedskog rata sredinom 17. stoljeća. U to vrijeme teretna i ribarska luka bila je poznata kao dekadentna četvrt mornara i prostitucije, a danas je svjetski poznato turističko središte, prepuno modernih barova i restorana. Šarene stare kuće koje obrubljuju kanal i stari drveni jedrenjaci zaštitni su znak Kopenhagena, a u nekoj od tih drvenih nastambi nekada je živio i Hans Christian Andersen. Odavde možete započeti vožnju turističkim brodom po kanalima i beskrajno plavim vodenim površinama iz kojih izranjaju brojni otoci i poluotoci koji okružuju grad.
Kopenhagen ima brojne atrakcije kojima možete ispuniti svoje dane, a jedna od najposjećenijih je Tivoli – zabavni park za sve dobne uzraste u kojem će te zasigurno provesti nezaboravno uzbudljivo vrijeme. Ulaznica nije jeftina, ali vrijedi svaku krunu. Osmišljen je 1843. godine, a s vremenom je postao nacionalno blago i međunarodna atrakcija na koju su stanovnici Kopenhagena jako ponosni. Tivoli nudi nešto za svakog svog posjetitelja: predivan krajolik, egzotičnu arhitekturu, povijesne građevine i bujne zelene vrtove, restorane, barove i vlakove smrti od kojih zastaje dah. Noću, tisuće obojenih svjetla stvaraju jedinstvenu bajkovitu atmosferu koju će te dugo pamtiti.
S druge strane, noć možda i nije najidealnije vrijeme da posjetite Christianu, mada bi vam svakako preporučila da to ipak napravite tijekom dana, jer se radio o jedinstvenom mjestu koje nećete vidjeti nigdje drugo na svijetu. Christiania ili kako ga još zovu – Slobodni grad – samoproglašena je autonomna zona u kojem živi oko 850 stanovnika. Civilne vlasti u Kopenhagenu smatraju Christianiju komunom, ali područje ima poseban status u smislu da je regulirano posebnim zakonom. Ovaj neobičan projekt, ili kako ga neki nazivaju – društveni eksperiment – izvor je brojenih kontroverzi sve od njegova nastanka u 1971. kada je grupa ljudi zauzela napuštene vojne baze.

Sve do 2004. godine u tom je dijelu grada trgovina kanabisom bila tolerirana od strane policije, a pravilo samih stanovnika komune bila je zabrana teških droga poput kokaina i heroina, mada se to pravilo nije uvijek poštovalo. Iako svako može hodati i slobodno izlaziti, postoji duga lista čekanja da se preselite tamo, a kako biste to postigli morate biti preporučeni od strane njenih stanovnika prije nego što cijeli grad zajedno odluči hoće li vas pustiti da živite tamo. Ako napravite neku nevolju možete biti deložirani, a nakon vaše smrti zajednica odlučuje kome će biti dodijeljena vaša kuća i imovina. Christiania, pretvorena u dobro poznati “brand” koji govori o progresivnoj danskoj kulturi i načinu života, smatra se jednom od najvećih turističkih atrakcija u Kopenhagenu koju godišnje posjeti oko pola milijuna ljudi.

Njušim li ja to tvoj komentar?