Turizam

Ni zgodan ni lijep, ali s nevjerojatnom karizmom

UPOZNAJTE BERLIN

Pročitala sam negdje nedavno kako Berlin ponekad zovu i europskim San Franciscom. Iako to naizgled zvuči čudno, jer jasno je da se ne radi o asocijaciji proizašloj iz podudarnosti  arhitektonskog pejzaža, analogija zapravo itekako ima smisla.

Ako ćemo pošteno, Berlin možda i nije najljepši grad na svijetu i rekla bih da je potrebna stanovita doza zrelosti da se u njega zaljubite baš na prvi pogled, međutim, bez imalo sumnje, radi se o jednom od najinteresantnijih i najuzbudljivijih mjesta koje možete posjetiti, posebno ako vas na put tjera snažan (sub)kulturni apetit. Možda nije zgodan ni konvencionalno lijep, ali zato ima nevjerojatno privlačnu karizmu – karizmu grada snažno određenog kontrakulturnim otporom. Kreativan, tolerantan, slobodan, otvoren, pluralan i multikulturalan – to je duh Berlina koji tako neodoljivo podsjeća na kulturni identitet kalifornijske metropole.

Svaki put kada se nađem u Berlinu, veliki dio vremena, ne sasvim slučajno, provedem lutajući Kreuzbergom, ili kako bi lokalci rekli X-Bergom. To je vjerojatno najpoznatiji berlinski kvart koji, posebno od kraja 60.-tih, ima iznimno zanimljivu povijest subkulturnih i kontrakulturnih pokreta koji danas čine temelj brojnih alternativnih životnih stilova, ne samo tog distrikta, već čitavog grada. Ovaj, nekad izolirani dio Zapadnog Berlina, opkoljen zidom sa tri strane, u koji su se, zbog specifičnih društveno-političkih okolnosti nakon podizanja tog univerzalnog simbola podijeljenosti, doseljavali mladi ljudi, gastarbajteri i imigranti, devedesetih postaje jedan od kulturnih centara grada, smješten u njegovom srcu, dodirujući svojim istočnim rubom rijeku Spree.

Zadnjih gotovo pola stoljeća u Kreuzbergu su svoj dom pronašli brojni umjetnici, hipici, skvoteri i alternativci raznih profila, učinivši ga mekom kreativnosti i inspiracije koju osjećate u svakoj vibraciji koju taj prostor otpušta. Provozajte se biciklom njegovim šarenim ulicama i naići ćete na bezbroj simpatičnih galerija, cool barova, kafea, koncept storeova, prodavaonica svega i svačega i interesantnih restorana. Za razliku od Zagreba, gdje se običaj doručkovanja vani još uvijek sramežljivo konzumira, za Berlinčane (i one koji se tako osjećaju) to je opće prihvaćena praksa, posebno u danima vikenda. Ako ste slučajno raspoloženi za okuse etničke kuhinje sjednite u „La Femme“ na doručak ili rani ručak i uvjerite se da Turci zaista znaju kako se dobro jede. Valja napomenuti da sve prisutniji vegetarijanci i vegani niti slučajno neće ostati gladni. Ovaj kvart vrvi restoranima zdrave hrane: „Planet Veganus“, „Cafe V“, “Seerose“ ili „Rootz Berlin“ samo su neki od njih gdje možete zgrabiti ukusni veganski burger i krenuti dalje u akciju.

berlin-kolaz

Iako galerije i muzeji u njemačkoj metropoli nisu posebno skupi, čak i ako nemate prebijene pare u džepu, ne brinite, ta vas okolnost neće zakinuti za doživljaj umjetničkog Berlina. Među divljim zelenilom kojim obiluje ovaj grad (parkovi su rijetko uređeni poput onih u Beču ili Parizu) često se skrivaju prekrasno oslikani zidovi. Berlin ima vrlo bogatu i razvijenu grafiti i street art scenu, a najpoznatija galerija na otvorenom je „East Side Gallery“, koja se proteže na 1300 metara  originalnog Berlinskog zida. Jezikom umjetnosti 118  grafiti majstora  iz 21 države simbolički su povezali život svjetova koji su nekad bili tako okrutno razdvojeni. Jednolično sivilo stare socijalističke arhitekture u više je navrata svojim radovima transformirao i dobro nam znani Banksey, međutim, radovi slavnog umjetnika redovno se kradu doslovno čupanjem dijelova zida na kojim su se nalazila njegova ulična remek-djela.

I za kraj, ali ne manje važno, treba reći, za one koji možda ne znaju, da je Berlin svjetska prijestolnica elektronske glazbe. Kulturna povijest grada obilježena je brojnim avangardnim i progresivnim umjetničkim pokretima, što se itekako odnosi i na njegovu suvremenu glazbenu produkciju. Široj javnosti sigurno je poznat čuveni „Love Parade“ koji je prvi put organiziran 1989., u godini pada Berlinskog zida, a u međuvremenu je izrastao u najkomercijalniji mainstream festival elektronske glazbe. Međutim, ono čime se Berlin izrazito ponosi i što ga čini posebno interesantnim svim ljubiteljima sofisticiranijih elektronskih zvukova su njegovi underground klubovi u kojima se od sredine devedesetih rađaju brojni novi stilovi koji onda, s većim ili manjim vremenskim pomakom, bivaju preneseni na scene ostalih svjetskih gradova.

Neke procjene govore da u Berlinu živi i radi preko 60 000 DJ-eva pa ako volite plesati bit će vam kao bubregu u loju. Najpoznatiji klub u gradu, a smatra se i među najboljima na svijetu, zove se „Bergheim“ i jedan je od rijetkih klubova koji je uspio pomiriti izuzetno veliki komercijalni uspjeh i vrlo ozbiljan glazbeni program. Elitizam je njihova furka pa se nemojte iznenaditi ako nakon dva sata čekanja u redu ne uspijete ući unutra.  Selektivno puštanje u klub nije nova praksa i naslanja se na tradiciju „Studia 54“ iz sedamdesetih ili Acid house klubova u Londonu kasnih osamdesetih, ali nemojte se obeshrabriti, jer ako se provučete čeka vas nezaboravan provod!

Svakog dana u Berlinu održava se oko 1500 različitih kulturnih događaja, što je brojka koja se vjerojatno odnosi na one koji su službeno negdje oglašeni. Kad se tome pribroje i zbivanja na underground kulturnoj sceni, za koje ponekad znaju samo određeni krugovi ljudi, radi se zaista o impozantnom broju mogućnosti. I zato, što čekate? Trkom u Berlin, što bi kod nas rekli – na kulturno uzdizanje!

Njušim li ja to tvoj komentar?