Novosti

Nosivi uređaji budućnosti

NOVE PAMETNE NAPRAVE

Nosivi uređaji polako, ali vrlo sigurno, mijenjaju svoj oblik i namjenu u vidu objedinjavanja svih funkcija u jednom uređaju za sve.

Kako je sve izgledalo devedesetih?

Počelo je sve davnih dana s tranzistorima, nastavilo se s portabl-televizorima (Sjeća li se itko još toga? :)), da bi se nastavilo preko sve manjih fotoaparata i video-kamera do Walkmana u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Devedesete su godine već počele najavljivati prijenosne svirače CD-a i prve, donekle, mobilne telefone, a u sljedećem desetljeću stigli su i MP3 svirači, koji su ubrzo zapravo mogli reproducirati sve formate. Otada ide trend minijaturizacije prenosivih uređaja i objedinjavanja njihovih funkcija u mobilne telefone. Vrlo brzo dobili smo sveobuhvatni komunikacijski uređaj koji je dolaskom sve bržeg mobilnog interneta naprosto procvjetao u svojim mogućnostima.

Nove mogućnosti mobilnih telefona

Danas s mobitelom možete zaista sve: snimiti sliku, video, zvuk, miksati glazbu, urediti sve navedeno i objaviti bilo gdje na internetu ako imate internetsku vezu. Naravno, i telefonirati, ali ne samo preko mobilnih mreža već i programa za instant-poruke  poput Skypea, Whatsappa, Vibera, Messengera i sličnih programa. Zamislite sada sve te mogućnosti u ručnome satu, naočalama ili čak leći i maloj slušalici iza vašeg uha. Možda će u skoroj budućnosti to biti i samo jedan potkožni čip? Trenutno sve vodi k tomu da se smanjuju uređaji i objedinjuju funkcije u jedan nosivi uređaj pa ovakvo predviđanje iz današnje perspektive ne zvuči previše futuristički.

Posebni operativni sustavi za nosive uređaje

To je dovelo do pojave da unazad nekoliko godina najveći svjetski proizvođači, od Applea preko Googlea do Microsofta rade operativne sustave za nosive uređaje, ali i za uređaje koji su dio interneta stvari (engl. Internet of Things, skraćeno IoT). Nosivi uređaji dolaze najviše u obliku ručnog sata, ali porastom interneta stvari povećaju se mogućnosti. Već dugo vremena Nike i Apple imaju uređaj koji se stavlja u sportsku obuću i prati stanje korisnika tijekom vježbanja. Da Hrvati prate svjetske trendove, dokazuje i hrvatsko-slovenska suradnja u tvrtki Bellabeat čiji je zadnji nosivi proizvod pod nazivom Leaf (hrv. list) odličan primjer tehnološke komponente koja je ujedno i modni dodatak u obliku narukvice, ogrlice ili kopče. Uređaj je prvenstveno namijenjen ženskoj populaciji, jer mjeri sve vitalne znakove i prati mjesečne cikluse.

Ključno pitanje: Što se događa s podacima?

Svi ti uređaji i podaci koje skupljaju o nama, dovode nas do najvećeg pitanja od svih, koje će odrediti prihvaćenost takvih uređaja, a samim time i njihovu budućnost: „Što se događa s mojim podacima?“. Ili još bolje pitanje je kako se tzv. „kvantificirano ja“ prevodi u stvarni život i tko će imati pristup tim podacima? Kada se to upari s podatkom o očekivanoj prodaji kako navodi Gartner u svojem istraživanju za prošlu godinu, narukvica, monitora fizičkih aktivnosti i ostalih pametnih nosivih odjevnih predmeta, dobivamo kritičnu masu korisnika i potencijalno veliku količinu podataka o njima samima.

Bitna je ravnoteža između željenog i očekivanog

Zamislite situaciju da vas zdravstveno osiguranje „potiče“ da nosite sat koji će mjeriti vaše funkcije u određenom razdoblju i da na osnovu tih podataka ponude policu osiguranja. Kasnije kada uoče anomalije u vašem ponašanju koje su u suprotnosti s ugovorenim uvjetima, povećaju vam cijenu ili ako počnete redoviti vježbati smanje vam cijenu. Postavlja se pitanje u kojem trenutku takva umjetna inteligencija postane jeziva stvar koja vam upravlja životom. Kao i u svemu bitna je ravnoteža između željenog i očekivanog te jasno izražena pravila uporabe podataka i tko je na kraju njihov vlasnik s pripadajućim pravima i obvezama.

Poteškoće u primjeni zakona

Vjerojatno će se dogoditi isto što se i dogodilo s mobitelima. Krenulo je sa smijanjem poslovnim ljudima koji hodaju s „ciglom“  i razgovaraju na ulici, a došlo do sveopće prihvaćenosti kada svaki stanovnik Hrvatske ima barem jedan mobitel, a neki i dva, ako je suditi prema statistici. To ne znači da ne trebamo intenzivno razmišljati o tome što nam donose nove tehnologije i njihova primjena u svakodnevnom životu, iako je naoko samo riječ o malim napravama koje olakšavaju razne radnje. Mnoge stvari je teško regulirati jer u trenutku donošenja zakona i raznih propisa nisu niti postojale, zato je važna komunikacija između potrošača i proizvođača kako bi se na najbolji način adresirale zabrinutosti i očekivana primjena te shodno tome utjecalo na regulatorna tijela da se odrede pravila igre. Do tada, uživajte u svojim napravama i pazite s kime dijelite podatke.

Njušim li ja to tvoj komentar?